Nije to bilo tek puko kupovanje popularnosti, niti traženje naklonosti za mandat koji tek počinje kada je prije nešto više od mjesec dana premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić iznio frapantne, ažurirane podatke o “bijegu” Krajišnika iz svojih domova u bolju budućnost evropskih država. Godinama je tako. Političari pričaju, a karavani očajnih ljudi, Bosanaca i Hercegovaca u tišini bježe sa prostora svojih predaka u neke sretnije oaze za život. Međutim, jezikom ovdašnjeg čovjeka, “došlo se do zadnje uzengije – ili jahati, ili sjahati”.

“Svi su znali da se ljudi iseljavaju. Tvrdili su da nema egzaktnih podataka po sistemu “što ne znam, to me i ne brine”. Zatražio sam podatke iz Ministarstva unutrašnjih poslova i taj podatak je bio šokantan. Evidencije policije pokazuju da je za 11 mjeseci 2018. godine izdato 14.775 uvjerenja građanima iz općina i gradova USK zatraženih za potrebe rada u inostranstvu. Unsko-sanski kanton je u zadnje dvije godine izgubio cijeli jedan manji grad”, skoro da je zavapio premijer Ružnić.

Smanjiti stopu nezaposlenosti

Hoće li u skoroj budućnosti krajiški političari vladati praznim prostorima ? Prognoze su crne da crnje ne mogu biti. Političke elite su se otuđile od naroda i njima je dobro. Međutim, podaci o iseljavanju ruše sve zone bezbjednosti u kojima bi mogli da se sakriju političari, izvršna i zakonodavna vlast. U zadnje dvije godine 28.387 građana USK izvadilo je pomenute potvrde o nekažnjavanju koje su postale metafora svojevrsne kazne koje plaćaju sve poslijeratne krajiške politike koje su pogrešno javni novac ulagale u beton i asfalt po selima radi dobijanja izbora, loše kadrovirali, a nisu strateški radili na povećanju produktivnosti društva u cjelini. Takse koje su odlazeći Krajišnici platili državi za pomenute potvrde bijedna su naknada za strateške demografske gubitke Kantona. Gdje god “zakopaš” nađeš obeshrabrujuće cifre. Prošle godine u Krajini je čak 6000 manje zdravstvenih osiguranika, kriza kao kuga okiva resor zdravstva. Grad Bihać godišnje naplaćuje 200.000 KM manje za utroške vode.

Premijer govori kako su svi programski ciljevi njegove Vlade upućeni na to da se zadrže ljudi. Ali je svjestan da je to proces koji ne može donijeti rezultate “preko noći”.

“Obrazovanje mora hitno proći sistem depolitizacije, mora postati kvalitetnije uz maksimalno korištenje savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Malo i srednje poduzetništvo moramo razvijati usklađenom politikom u svim područjima, od obrazovanja do nauke, moramo ukloniti administrativne prepreke i osigurati mjere i instrumente za potporu poduzetnicima”, kazao je Ružnić.

On je naveo i kako će od svog tima, stručnjaka i zastupnika u krajiškom zakonodavnom domu tražiti načine za smanjenje stope nezaposlenosti kroz programe dodatnog osposobljavanja, prekvalifikacija i olakšica, posebno za mlade i dugotrajno nezaposlene, a posebno je istakao kako će se raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta, otvaranju start-up centara…

Ružnićev ministar privrede Nijaz Kadirić, čovjek koji dolazi iz realnog sektora, kaže za Al Jazeeru da se odlasci građana sa USK u trenutnim globalnim odnosima ne može zaustaviti, ali bi se mogli usporiti novim radnim mjestima u privredi.

“Ministarstvo privrede će ove godine osigurati kvalitetne subvencije kamata privrednicima kako bi došli do jeftinog kapitala koji će ulagati u razvoj svojih preduzeća. Osiguraćemo dovoljno sredstava da banke oslobode 15 miliona KM krajiškim privrednicima sa kamatnom stopom od 2 posto. Povećanje privredne aktivnosti, bolji uslovi rada i veće plate mogu usporiti odlazak naših građana van BiH”, ističe Kadirić i dodaje kako će njegovo ministarstvo podržati firme koje svoju proizvodnju budu uvezivali sa obrazovanjem i zapošljavanjem mladih ljudi nakon završenih srednjih škola.

Tematska sjednica kao početak rješenja

Bužimljanin Nisvet Jusić je političar, “gazi” drugi skupštinski mandat i ističe kako iseljavanje i sistematsko neznanje ugrožavaju budućnost BiH i Krajine puno više od svih “njihovih političara”. Da li je to odbranaška gesta kojom se politika amnestira od “ružnog sna” kojeg ljudi u Krajini svakodnevno žive? Jusić navodi kako pitanje iseljavanja ljudi, iako godinama evidentno, nije uopće bilo tema važna za prethodnu krajišku vladu. Dodali bismo, ni za one prije nje.

“I ranije, kao i danas, tražio sam otvaranje ove teme i donošenje određenih mjera. Smatram da demografska obnova prostora USK mora biti strateški cilj ne samo USK već države BiH. U ratu se pokazalo da je ovaj prostor imao sudbonosan značaj za sve projekcije koje su se ticale budućnosti BiH. Smatram da je i danas tako”, reći će on. I ne samo reći – Jusić je prije 20 dana pokrenuo zvaničnu inicijativu za sazivanje tematske sjednice Skupštine USK posvećene demogarafskim kretanjima na prostoru USK. Posebno je istakao potrebu analize stanja nataliteta i mortaliteta, te iseljavanja stanovništva, posebno mladih. Navodi kako se godinama samo priča, a neprovođenje suštinskih reformi u zdravstvu, obrazovanju, privredi ostavlja gorak okus kod građana koji to osjećaju na svojoj koži. Povjerenje prema institucija države, smatra Jusić, palo je na najniže grane – ogromni državni aparat sam sebi je svrha.

„Dobro je da je nova Vlada USK kao jedan od svojih programskih ciljeva uvrstila demografsku obnovu prostora USK. Vidjećemo rezultate. Mislim da je Vladi dovoljno 60 dana da nam dostavi kvalitetan izvještaj o demografskim kretanjima posljednje četiri godine sa prijedlogom mjera. Smatram da se mora uraditi temeljita evaluacija stanja kroz sagledavanje trenutnog zakonskog okvira koji tretira pitanja položaja mladih, djece i njihovih majki, prava porodilja u radnom odnosu i van radnog odnosa, broj učenika i studenata, te prava koja trenutno koriste“, nabraja zastupnik Jusić i dodaje kako pitanje iseljavanja i depopulacije treba biti prioritet svih institucija vlasti.

Univerzitetska profesorica Vildana Alibabić jedna je od 12 žena krajiških zastupnica i sa naučnim backrgroundom koji nije za potcjenjivanje. Alibabić je odmah “zasukala rukave” – iako zastupnica i predavač na Biotehničkom fakultetu, odmah se uključila u pomoć izvršnoj vlasti. Smeta joj što je kanton postao zarobljeni “egzotični” provizorij prepušten godinama na milost i nemilost lošim rješenjima. No, u njoj, uprkos svemu, kuca srce optimiste.

“Ono što sa sigurnošću mogu tvrditi je, da većina studenata na završnoj godini razmišlja na način da želi ostati ovdje i pokušati pronaći posao. Tek ako ne uspiju za godinu, dvije, oni će otići. Međutim, pripremaju se učeći jezike, odmah za drugu opciju. Sad se to isto već dešava i sa srednjoškolcima. To znači da imamo šansu da ih zadržimo, ali pod uvjetom da im se vrati povjerenje u sistem”, kaže ona.

Naglašava kako niti jedna dosadašnja zakonodavna, a niti izvršna vlast nije imala i nema planove niti strateške mjere, čak niti ideje kako zaustaviti odlazak, ali zato ova vlast ima ključni zadatak da se, doslovno, bori za jedno po jedno radno mjesto.

“Presudan faktor je znanje o tome šta i kako stvarati. Ekonomska reforma mora doći sa viših nivoa vlasti, jer se ekonomske politike donose gore. Naš Kanton mora prestati sa dugogodišnjim fiktivnim planiranjem i predimenzioniranjem budžeta, potpuno zamrznuti zapošljavanje u administraciji, smanjiti materijalne troškove i otvoriti razvojnu komponentu budžeta. 2019. godina mora biti u znaku planiranja i strateškog promišljanja, a glavni zadatak svih parlamentarnih stranaka treba biti snažno lobiranje viših nivoa vlasti za javne investicije, investicije općenito. Prije toga trebamo pripremiti projekte, razvijati radni ambijent. Samo u poljoprivredi, trenutno imamo preko 11.000 obitelji. Da li ih 10 posto može dati jedno radno mjesto. Dobrom poljoprivrednom politikom, sigurno može”, zaključuje profesorica i zastupnica Vildana Alibabić.

Izvor: Al Jazeera