AGROKOMERC NA METI DRŽAVNE PLJAČKE Pitanja za dvojicu Fadila , Bihorca iz Nadzornog odbora “Agrokomerca” i Novalića, odlazećeg premijera

Piše: Midhat Dedić

Pravosuđe ovih dana  donosi i ukida pa vraća na ponovni postupak rješenje o stečaju d.d. “Agrokomerc”, državne kompanije u većinskom vlasništvu FBiH.

Posrijedi je opasna igra sa preostalom imovinom nekadašnjeg prehrambenog  diva koju već godinama čerupaju  “nagodni”  partneri  države koja o tome “nema pojma”. 

Imenovani stečajni upravnik dr.sc. Šefik Smlatić, nezvanično, najavio je povlačenje , zbog ogromnih pritisaka, kleveta, čak i prijetnji.

Dešava se “regularna” pljačka  epskih razmjera, a narod, građani i  hiljade  bivših radnika “Agrokomerca”  sa tužbama ” puše”  priču o navodnoj  konsolidaciji ove kompanije kojoj je odavno “iskopan kabur”.

Predstavnici države u izvršnoj vlasti ( Fadil Novalić & comp)  vode opasnu igru  sa  Ustavom FBiH.  Zakon o finansijskoj konsolidaciji prestao je sa važenjem 10.jula 2017. godine.

Punih 10 mjeseci i jedan dan nije ga bilo, a onda je 11.5.2018. u Službenim novinama 36/18. objavljena Izmjena Zakona o finansijskoj konsolidaciji, kojom su riječi „tri godine“ zamjenili 10.07.2019. godine koji je stupio na snagu danom objavljivanja.

U tih 10 mjeseci pravosuđe je moralo primijeniti Zakon o stečaju FBiH   na d.d. “Agrokomerc” jer su  povjerioci  uputili službene prijedloge za otvaranje stečaja.

Ali nije i iz dana u dan, se i pravosudna vlast svađa sa važećim zakonima ove države.

Indicije da je u “ustavno-pravni kriminal” guraju  interesne grupe  i politika iz Sarajeva više su nego očite.

Kako  se može  sada  na onih 10 mjeseci pravnog interregnuma Zakona o konsolidaciji  taj isti zakon retroaktivno primjenjivati , kad to nigdje u svijetu nije moguće, kad je to ne zamisliv pravni presedan!?

Pokrenuti postupak podrazumjeva da se cijeli postupak vodi u skladu sa propisom koji je u tom trenutku bio na snazi, ako možda i taj princip u ovoj državi nije prestao da egzistira!?

Posebno je indikativno javno iznošenje činjenica uprave „Agrokomerca“ da su nudili podnositeljima prijedloga za pokretanje stečajnog postupka izmirenje obaveze kako bi se tim po njima otklonio razlog za stečaj…i da ni jedna institucija ne reagira, ne pita se da li bi tim činom bilo počinjeno krivično djelo na štetu svih drugih povjerilaca, da bi oni koji bi na taj način namirili svoje potraživanje također učestvovali u krivičnom djelu.

 Da li javnost zna da je osnovni uvjet za provođenje konsolidacije nad nekim privrednim društvom i što je jasno odredbom člana 1. Zakona o financijskoj konsolidaciji navedeno da je društvo najmanje u zadnje tri godine knjižilo gubitke u svojim bilansima, da nije u stanju da redovno izmiruje tekuće financijske obaveze.

Da li znaju da je to ključna činjenica da bi se nad bilo kojim privrednim subjektom otvorio stečajni postupak.

Stoga , javnosti radi postavljamo pitanja dvojici Fadila – Bihorcu,  predsjedniku Nadzornog odbora “Agrokomerca”  koji punih 9 godina (kako i zašto) obavlja ovu funkciju i Novaliću, premijeru odlazeće vlade sa istom porukom za obojicu:

Fadile, budi muško, pa odgovori na sva postavljena  pitanja!

 

Pitanja za Fadila Bihorca

 

  • Da li je Agrokomerc d.d. Velika Kladuša društvo sa većinskim državnim kapitalom, ili je društvo sa 100% državnim kapitalom?
  • Od kad traje postupak konsolidacije Agrokomerc d.d. Velika Kladuša?
  • U prethodne 4 godine, je li riješen dug Agrokomerca d.d. Velika Kladuša po osnovu doprinosa? Je li postignut bilo kakav sporazum o načinu izmirenja tog duga? Je li povećan udio FBiH u osnovnom kapitalu Agrokomerca d.d. Velika Kladuša na ime izmirenja duga po osnovu doprinosa? Može li se onda reći da je implementiran član 3 Zakona o konsolidaciji?
  • U prethodne 4 godine, je li postignut sporazum sa javnim poduzećima oko izmirenja duga za režijske troškove? Je li taj sporazum eventualno realiziran? Je li onda implementiran član 4 Zakona o konsolidaciji?
  • U prethodne 4 godine, koliko je Agrokomerc d.d. Velika Kladuša prodao sam mašina i strojeva da izmiri obaveze prema povjeriocima? Koliko je tih mašina prodao sud? Možete li mi reći, omjer vrijednosti mašina koje je prodao sud i mašina koje je prodao Agrokomerc d.d. Velika Kladuša? Je li postignut bilo kakakv sporazum sa jednim ili više povjerilaca oko ulaska istih u vlasničku strukturu Agrokomerca? Koliko je onda u praksi implementiran član 5 Zakona o konsolidaciji FBiH?
  • Kada se uzme u obzir da nije zaključen sporazum za izmirenje obaveza po osnovu doprinosa, nije zaključen sporazum za izmirenje obaveza prema javnim poduzećima, nije zaključen sporazum sa dobavljačima, koliko je onda konsolidacija uspješna?
  • Koliko je imovine AC Food kupio u prethodne tri godine? Da li je uzimao neke funkcionalne cijeline? Može li Agrokomerc d.d. Velika Kladuša nastaviti obavljati poslovanje, bez tih funkcionalni cijelina? Je li firma AC FOOD u privatnom ili državnom vlasništvu? Znači li to, da je državni kapital smanjen u korist privatnog kapitala?
  • Pod kakvim su uslovima d.o.o. „AC Food“ Velika Kladuša dati na korištenje ili prodani brendovi: „TOPS“, „MAZA“, „AMINA kafa“ i niz drugih brandova? Da li je ovakvim poslom omogućeno bogaćenje privatne firme na račun državne?
  • Pod kojim uslovima je d.o.o. AC Food ulašao u posjed fabrika koje je kasnije kupio kroz izvršne postupke? Kako je i pod kojim uslovima preuzeo franšizu koja je rezultat poslovne aktivnosi d.d. „Agrokomerc“ i d.o.o. „Gadžo“? Kako je i pod kojim uslovima d.o.o. „Gadžo isplaćen iznos od 500.000,00 KM za izlazak iz Prehrambene industrije? Da li je i ovim poslom učinjena financijska šteta d.d. „Agrokomerc“?
  • Ima li Vaše odgovornosti kao direktora, što konsolidacija nije uspjela odnosno što nikad nije ni počela ako se uzmu u obzir jasno definirani uslovi akonom definisani koji su morali da se ispune kao preduvjet za implementaciju Programa o financijskoj konsolidaciji?
  • Najvrijedniji dio imovine društva iz državnog otišao u privatno vlasništvo, po nezamislivo povoljnim uslovima (kupljena imovina se plaćala otkupljenim presudama)?
  • Smatrate li, da bi blagovremenim otvaranjem stečajnog postupka, bili sprječeni izvršni postupci i prodaja najvrijednije imovine firmi AC FOOD ili je činjeno sve da se baš taj scenario realizira zbog privatnih interesa?
  • Zašto ste dozvolili da se prodaje imovina bez učešća Federalne Agencije za privatizaciju a zakonodavac iskljucivo njih ovlastio za navedeno (Tvornica plasticne ambalaze Velika Kladusa, Bečića ograda – obje po minimalnim cijenama 700 i 300.000 KM, nekretnina u Bužimu (jedino građevinsko zemljište u industrijskoj zoni za minimalan iznos)? Da li je i ovo bila ideja nekog drugog ili ste vi kao direktor ovu prodaju realizirali na svoju ruku? Da li ste svjesni da su svim ovim prodajama počinjena ozbiljna krivična djela?
  • Zašto se stalnim izjavljivanjima žalbi opirete otvaranju stečajnog postupka, iako ste svjesni i to vam mora biti itekako poznato da se imovina firme kontinuirano prodaje kroz izvršne postupke samo što Zakon o stečajnom postupku ne poznaje drugo sredstvo za plaćenje kupljene imovine osim novčanog ekvivalnta dok se kroz redovne izvršne postupke kupljena imovina može platiti pravosnažnim presudama koje su u ovom slučaju kupovali od radnika za umanjenu vrijednost glavnice a na sudu kupovinu zatvarali presudama sa punim iznosom glavnice i kamatama čime su samo određena lica pravna ili fizička imala koristi dok je dužnik ovakvom politikom jedino ostvario gubitak kapitala?
  • Kako objašnjavate da se današnjim radnicima d.d. „Agrokomerc“ uopšte ne isplaćuju redovne plate već akontacije, da se od 1997 godine ne uplaćuju doprinosi za PIO-MIO i zdravstveno osiguranje, da li je takvo poslovanje u skladu sa nizom zakona ili imate zeleno svjetlo da možete obavljati takvo poslovanje a da nećete imati posljedice? Ako imate, ko Vam ga je dao?
  • Da li ste upoznati da su nadležnim tužilaštvima zbog takve poslovne politike podnešene krivične prijave?
  • Da li je bilo članova NO koji su se protivili donošenju štetnih odluka po d.d. „Agrokomerc“? Da li ste poduzimali bilo kakve radnje da se takve nezakonitosti spriječe?
  • Ko je naredio lažno obavještavanje Vlade da se program realizira a niti jedan pogon nije pokrenut? Štoviše, supe i majoneze koje su pokrenute su ugasene 2015 godine, ključne fabrike u kojima je jedino bilo moguće kroz konsolidaciju pokrenuti proizvodnju prodane su u izvršnim postupcima a da ništa nije učinjenoda se to spriječi? Da li danas u d.d. „Agrokomerc“ uopšte ima svoju proizvodnju?

Pitanja za Fadila Novalića

 

  • Ima li Agrokomerc d.d. Velika Kladuša zaključene ugovore sa Poreznom upravom, javnim poduzećima i dobavljačima? Je li iko od naprijed navedenih ušao u vlasničku strukturu Agrokomerca?
  • Na temelju čega je Vlada FbiH, zaključila da d.d. Agrokomerc“ Velika Kladuša izmiruje svoje obaveze i posluje u skladu sa Zakonom o financijskoj konsolidaciji?
  • Ko je i u kom obluku informisao Vladu da d.d. „Agrokomerc“ posluje u skladu sa Zakonom?
  • Da li premijer zna na temelju kakvih činjenica je Ustavni sud FBIH zauzeo stav u vezi d.d. „Borac“ Travnik?
  • Na temelju kojih činjenica i pokazatelja je donešena odluka da se ide u stečaj sa d.d. Hidrogradnja“ Sarajevo a ne i sa d.d. „Agrokomerc“ Velika Kladuša kad su svi relevantni pokazatelji ukazivali da se ni u najmanjoj mjeri nije realizirao pravni okvir za otpočinjanje postupka financijske konsolidacije, čl. 8. istoimenog Zakona?
  • Šta je Vlada učinila da se u skladu sa članom 9. istog Zakona , onemoguće postupci prinudne naplate potraživanja nad imovinom društva sa većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje?
  • Kolika je odgovornost Vlade FBiH i Vas kao premijera, što je produžavanjem roka konsolidacije firma d.o.o. „AC FOOD“ koja je u privatnom vlasništvu kupila ključne funkcionalne cjeline Agrokomerca? Smatrate li da ste na taj način oštetili Federaciju BiH u korist privatnog interesa d.o.o. „AC FOOD“?
  • Da li ste kao premijer upoznati kojim je temeljnim kapitalom d.o.o. „AC FOOD“ Velika Kladuša, registrovano u sudu?
  • Što je za Federaciju BiH sporan stečajni postupak, a nisu sporni izvršni postupci, kad se i u jednom i u drugom slučaju prodaje imovina Agrokomerca samo što Zakon o stečajnom postupku ne poznaje drugo sredstvo za plaćenje osim novčanog ekvivalenta? Imovina kupljena u izvršnom postupku može se platiti novčanim ekvivalentima u ovom slučaju to se činilo pravosnažnim sudskim presudama koje su prethodno po nižim iznosima kupovane od drugih povjerilaca u najvećem broju radnika, da li vam je jasno da su ovim načinom samo određena lica pravna ili fizička imali koristi dok dužnik d.d. „Agrokomerc“ jedino što je ovim ostvario svodilo se na gubitak imovine tj. gubitak kapitala?
  • Koliko ste kao Vlada FBiH odgovorni, što niste promjenili Zakon o konsolidaciji i spriječili izvršne postupke koji su potpuno obezvrijedili d.d. Agrokomerc dok je konsolidacija trajala?
  • Da li ste bili svjesni i da li Vam je poznato da je ovim postupcima izvršeen transfer imovine iz državnog vlasništva u privatni pod izuzetno povoljnim uslovima na štetu države?