POSLJEDNJI SUD Radovan Karadžić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Radovan Karadžić pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvoraFoto: Klix.ba

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove izreklo je danas lideru bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Radovanu Karadžiću doživotnu kaznu zatvora.

Podsjećamo, i prvostepenom presudom Haškog tribunala izrečenom 2016. godine Karadžiću je izrečena kazna zatvora u trajanju od 40 godina.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu proglasilo je Radovana Karadžića krivim za genocid u Srebrenici, ipak Vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu u tački jedan proglasivši da nije kriv za genocid u sedam bh. općina.

Također, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu potvrdilo je četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) u presudi, uključujući UZP za Sarajevo, UZP za Srebrenicu, sveobuhvatni UZP i UZP za uzimanje talaca.

Zaključci po žalbi odbrane

Govoreći o žalbama koji se tiču zaključaka o progonu, predsjedavajući Žalbenog vijeća sudija Joensen je rekao da odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju. Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane da je suđenje bilo nepravično.

Žalbeno vijeće je zaključilo da nije bilo pogrešaka pri zaključivanju dešavanja na Markalama u Sarajevu, što je prigovarala odbrana. Karadžić je imao zločinačku namjeru Udruženog zločinačkog poduhvata za Sarajevo, istaklo je Žalbeno vijeće.

Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Karadžić je najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja o događajima u Srebrenici prije i tokom samih dešavanja te da je saznao tek naknadno. Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore “nepodnošljivi uslovi bez nade za daljnji opstanak”.

Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Progon Bošnjaka se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca s područja Srebrenice. Žalbeno vijeće je potvrdilo da Pretresno vijeće nije pogriješilo u slučaju Srebrenice govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”. Sudija Joensen je naveo da je Karadžić bio u kontaktu s ljudima na terenu koji su ubijali.

Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995.

Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, sudija Joensen je rekao da se prvostepeno Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. “Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a”, rekao je sudija.

Zaključci po žalbi tužilaštva

Govoreći o prvoj tački žalbe da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.

Govoreći o žalbi na tačku za genocid 1992. sudija je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužilaca da odluka nije dobro objašnjena.

Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije De Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam bh. općina. Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.

S obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

Cjelokupan tok presude možete vidjeti ovdje.

15:03 – Žalbeno vijeće je uvažilo žalbu Kancelarije tužioca da je prvostepeno vijeće pogrešno procijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog Karadžića. Da je potvrđena prvostepena presuda, optuženi bi u skladu sa sudskom praksom MKSJ imao pravo da traži prijevremeno puštanje na slobodu poslije 26,6 godina, odnosno, 2/3 kazne od 40 godina.

15:01 – Iz sudnice se čuo gromoglasan aplauz kao i zvižduci.

14:58 – Karadžić je osuđen na doživotni zatvor.

14:57 – Sudija je pozvao Karadžića da ustane.

14:56 – Obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

14:52 – Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne.

14:51 – Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.

14:49 – Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam bh. općina. Ovo je u principu očekivana odluka, koja se tiče genocida u opštinama, jer je istu odluku donijelo Žalbeno vijeće i donoseći međupresudu po pravilu 98bis. Ovaj isti žalbeni navod je iznošen i dalje se iznosi i u predmetu Mladić.

14:48 – Govoreći o žalbi na tačku za genocid 1992. sudija je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužilaca da odluka nije dobro objašnjena.

14:46 – Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine, javlja Birn.

14:44 – Vijeće će sada obrazlagati zaključke po žalbama Tužilaštva.

14:41 – Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR.a za taoce 1995. godine, sudija Joensen je rekao da se prvostepeno Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. “Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a”, rekao je sudija.

14:39 – “Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi”, rekao je sudija.

14:37 – Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995. Vijeće tvrdi da nije dokazao da nije imao namjeru da počini genocid, kao i da nije, kao vođa bosanskih Srba, kažnjavao one koji su činili zločine, kazao je sudija tokom čitanja drugostepene presude.

14:34 – Žalbeno vijeće je potvrdilo da Pretresno vijeće nije pogriješilo u slučaju Srebrenice govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”. Sudija Joensen je naveo da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali.

14:31 – Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Progon Bošnjaka sa područja Srebrenice se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca sa područja Srebrenice.

14:29 – Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore “nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak”.

14:29 – Zaključci prvostepene presude u vezi sa Srebrenicom se u principu tiču saznanja optuženog za dešavanja u Srebrenici. Mora se naglasiti da je i tokom postupka i u žalbi a i u vezi sa predlaganjem novih dokaza, optuženi Karadžić najviše naglašavao svoj navod da nije imao saznanja za događaje u Srebrenici prije i tokom samih dešavanja, te da je saznao tek naknadno, javlja Birn.

14:26 – Brojni građani prate izricanje presude u sarajevskoj Vijećnici.

14:25 – Sudija sada čita dijelove sažetka presude koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici.

14:22 – Karadžić je imao zločinačku namjeru Udruženog zločinačkog poduhvata za Sarajevo, istaklo je Žalbeno vijeće.

14:21 – Žalbeno vijeće je zaključilo da nije bilo pogrešaka pri zaključivanju dešavanja na Markalama u Sarajevu, što je prigovarala odbrana.

14:19 – Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane da je suđenje bilo nepravično.

14:15 – Govoreći o žalbama koji se tiču zaključaka o progonu, predsjedavajući Žalbenog vijeća sudija Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju.

14:12 – U Vijećnici se nalazi više od stotinu osoba koje organizovano čekaju TV prijenos izricanja presude Kardžiću.

Praćenje izricanja presude u Vijećnici (Foto: H. M./Klix.ba)Praćenje izricanja presude u Vijećnici (Foto: H. M./Klix.ba)

14:10 – Sudija je ušao u sudnicu i kazao da neće čitati cijelu presudu, već samo sažetak. Zatim je podsjetio na prvostepenu presudu.

14:05 – Transparent kojim su porodice žrtava ispred suda u Hagu uporedile Karadžića i Hitlera je ipak uklonjen nakon što su svi ušli u sudnicu.

14:00 – Izricanje presude Radovanu Karadžiću u Hagu je počelo. Građani će ipak tek za 30 minuta moći pratiti prijenos na TV-u.

13:56 – Uoči ulaska okupljenih predstavnika žrtava ispred Suda u Hagu dogodio se još jedan incident, kada je muškarac sa zastavom Srbije provocirao okupljene ispred Suda u Hagu.

13:54 – Izricanje presude u Hagu počinje uskoro, ali će TV prijenos biti odgođen 30 minuta odlukom suda, što je kuriozitet u radu suda.

13:52 – Organizovano je i zajedničko praćenje izricanja konačne presude Karadžiću u sarajevskoj Vijećnici. Brojni profesori, pravnici, predstavnici udruženja, domaćih i stranih, prate izricanje današnje presude u zgradi koja je u ratu uništena granatiranjem, za što je odgovoran Karadžić kao vrhovni zapovjednik.

13:50 – Uoči izricanja presude ispred sudnice u Hagu dogodio se i manji incident, kada su policajci zatražili da porodice žrtava uklone transparent kojim porede Radovana Karadžića i Adolfa Hitlera.

13:45 – Preživjele žrtve rata su neposredno pred početak izricanja pravosnažne presude pred Haškim tribunalom govorile o očekivanjima, kazavši da očekuju doživotnu robiju za Karadžića.

13:42 – Radovana Karadžića se teretilo po dvije tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koja su počinile srpske snage tokom rata i agresije na BiH od 1992. do 1995.

13:40 – Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu danas će izreći konačnu (drugostepenu) presudu ratnom zločincu Radovanu Karadžiću koji je u prvostepenom postupku proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.