PRAVNA ZBRKA Da li Handanagić gubi zastupnički mandat uvjetnom presudom na godinu dana zatvora?

Tako proizilazi iz zakonskih odredbi Izbornog  zakona BiH gdje se u članu 1.10 nabrajaju  razlozi  zbog kojih izabrani zvaničnik može  ostati bez mandata.
Stavka pod 4) ovog člana Izbornog  zakona “opisuje”  Almina  Handanagića, smijenjenog direktora ZZO USK, predsjednika SDA Cazin i zastupnika u Skupštini USK.
Ona  glasi:
“Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora utrajanju od šest mjeseci ili  duže”
Handanagić  je priznao krivnju  i  dobio  godinu dana zatvora uvjetno.
Ova  kazna postaje  pravosnažna sa  danom izricanja.
Član 1.10  Izbornog zakona BiH ne bavi  se  distinkcijom između  efektivnih zatvorskih  i uvjetnih kazni.
Sudeći prema  tome, Almin Handanagić  je priznanjem krivnje i  presudom  suda na godinu dana zatvora izgubio  mandat  zastupnika u Skupštini USK.
Tu činjenicu treba da  utvrdi i potvrdi  Centralna  izborna komisija.
U Obrascu za  potvđivanje prestanaka  mandata  izabranom zvaničniku  CIK BiH u konkretnom slučaju piše.
(4) Ako izabranom članu organa vlasti, kojem mandat u skladu sa Izbornim zakonom BiH dodjeljuje Centralna izborna komisija BiH, mandat prestaje zbog pravosnažne sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže, predsjednik/predsjedavajući nadležnog organa vlasti, odnosno Odsjek za izbore Centralne izborne komisije BiH, po saznanju za pravosnažnu osudu, čitko i u potpunosti, popunjava obrazac OB-1 i zajedno s pravosnažnom sudskom presudom dostavlja ga Centralnoj izbornoj komisiji BiH radi utvrđivanja prestanka mandata. Na obrascu OB-1 popunjenog od strane predsjednika/predsjedavajućeg nadležnog organa vlasti obavezno mora biti stavljen pečat.
Zanimljivo je da u hrvatskom Izbornom zakonu  precizno  stoji  da zastupniku prestaje mandat  ako  je  pravosnažno osuđen  na  bezuvjetnu zatvorsku kaznu duže  od  šest mjeseci, dok  u bh Izbornom zakonu  nema  takve odrednice.
Naravno, da  takav “propust” ostavlja  mogućnost  različitog  ne pravnog nego  političkog tumačenja   stava 4 člana 1.10 Izbornog zakona BiH.
Zatražili  smo  službeni  odgovor CIK-a BiH i Skupštine USK.
Da  je  po pravdi i onom  što pravnički  um može  zaključiti iz pomenutog  stavka 4 Izbornog zakona BiH, onaj  ko je osuđen na pravosnažnu kaznu zatvora  zbog krivičnog djela, automatski  gubi mandat zastupnika, jer  je  neshvatljivo  da neko ko je pravosnažno osuđen  za kriminal i dalje  u skupštinskim klupama bilo kojeg parlamenta raspravlja  i  donosi  zakone.
Bila to  uvjetna ili bezuvjetna kazna zatvora.