Hoće li visoke cijene uništiti sezonu na hrvatskoj obali?

‛Milion’ bi razloga moglo biti što turisti jače platežne ‛energije’ zaobilaze hrvatsku obalu u značajnom postotku.
Piše:Midhat Dedić

Idući utabanim stazama turističke evolucije koja bi u slobodnom prevodu mogla da znači “unapređivanje svega i svačega u kulturi turističke ponude“ Hrvatska, zemlja razvijenih hotelijersko-ugostiteljskih čula, skrenula je sa puta ozbiljne kompeticije sa regionalnim konkurentima kakvi su Grčka, Egipat i Turska, prije svega, ali i Albanija i Crna Gora, i na početku ovogodišnje sezone našla se u turističkom entropijskom kaosu po svim parametrima gubitaka koji više ne može sakriti ni vrlo egzaktna “državna” statistika.

Čak ni mainstream mediji ne usuđuju se stvarati imaginarnu sreću o turističkoj sezini, kada na sve strane curi opće nezadovoljstvo. Brojke su neumoljive kada je riječ o broju gostiju. Juli, uz avgust, prokleto najjači turistički mjesec, započeo je katastrofama. U prvih sedam dana između 90 i 100 hiljada gostiju manje nego u istom periodu prošle godine, 400.000 noćenja manje, 12 posto manje dolazaka, a najporazniji je podatak o “izdaji” njemačkog tržišta od do sada nezabilježenih 20 posto manje noćenja. Maj je bio kataklizmičan kad je riječ o Merkelovim zemljacima- čak 36,5 posto manje dolazaka i 47,8 posto manje noćenja. Glupo je i pitati gdje su otišli “Hans i Anke” pored faktografije da u svijetu postoji 196 zemalja, a svaka ima turističke potencijale, svoju kulturnu, povijesnu, gastronomsku, avanturističku, lovno-ribolovnu, ruralne, ekološku ili neku drugu ponudu.

“Milion” bi razloga moglo biti što turisti jače platežne “energije” zaobilaze hrvatsku obalu u značajnom postotku – od bolje (avio)povezanosti drugih morskih destinacija i nesnošljivog višesatnog čekanja na hrvatskim granicama na visokim temperaturama, trendovskim kretanjima “svjetskih putnika”, željama za promjenom, do ništa manje bitnog, dobro uočenog motiva za “izbjegavanje” hrvatske obale – bezobraznim povećanjima cijena bez realnog pokrića. Bosanci i Hercegovci, posebno, ali i kontinentalni Hrvati zbrajaju “dvaplusdva” i otkazuju “pretplatu” na proizvod koji je bez novih ulaganja nikakvom zabunom u ovoj sezoni vrijedi 10-25 posto više. Okej, statistika kao matematička sredina kaže 8-10 posto. Dakako, riječ je o smještaju, ali i ugostiteljskim uslugama i cijena u supermarketima.

Neopravdano poskupljenje

Gospođo, prošle godine smo u istom periodu boravili kod vas pet noći u apartmanu (dvoje odraslih i dvoje djece) i želimo ga ponovo za 7 noći po istoj cijeni od 70 eura – predstavljam se preko telefona makarskoj gazdarici u ulici Kralja Petra Krešimira i podsjećam da smo i godinu ranije bili kod njih.

Sićam se, šjor, ali taj apartman je sada 90 eura po noći… ako vam odgovara.

Izrekla je to mirnim tonom osobe sa niskim krvnim tlakom ili nekog kome je svejedno kakav će biti epilog aranžmana. Prije nego sam sebe strpao u kategoriju “stare vreće za nabijanje”, izbrisao sam broj i adresu makarske gospođe, inače školske drugarice Hloverke Novak Srzić, kako je prethodnih godina sa nama ćakulala. Dvadeset eura više-nema ničeg uzbudljivog biti pokusni kunić u pokušaju besprijekorno ljubazne prevare.

Bišćanin Alen koji je sa djecom i partnericom u sedam dana obišao više dalmatinskih gradova, a energični je i strasni turistički hedonist koji uživa u svemu što je lijepo i dobro i spreman je platiti opisuje svoje ovogodišnje obalsko iskustvo.

“Apartman za nas četvero je 120 eura, što je vrhunac bezobrazluka, ako istovremeno znaš da je apartman u Beču na kilometar-dva od Šenbrunške palače 69 eura na Bookingu. Tragično je ako će se Zadar ili Makarska cijenama takmičiti sa evropskom prestonicom na Dunavu. Hrvatska obala je prazna, Hrvati ljetuju u Turskoj, jer im je isplatnije i tamo ih drže kao malo vode na dlanu. Ovdje misle da trebamo biti zadovoljni što nam nude more i sunce, kao da su oni lično učestvovali u građenju mora i instaliranju sunca na nebo. Nekada sam na uključivanje na magistralu čekao desetine minuta, a sad je ova putna trasa prazna”, govori Alen.

Tanja iz Slovenije ljetuje svake godine u Biogradu gdje ima vlastiti stan. No, ističe kako je njena tetka dočekala polovinu jula, a da joj apartman niko nije zatražio.

“To se ranijih godina nije događalo. Vidjela sam mnogo novih apartmana, ali cijene su baš paprene, drugim riječima, katastrofa, jer se za mali apartman za dvije osobe traži 100 eura. U gradu uveče nema gužvi, bez problema dobiješ mjesto u gostioni, na rivi je isto tako, kao i na plažama. Naprimjer, na poznatoj plaži Pine Beachu u Pakoštanima gdje se kupamo nema gužvi kao nekada, ni na ulazu kad se plaća, ni unutra. Ležaljke možeš dobiti bez problema, što prošlih godina nije bio slučaj. Evo, na televiziji javljaju kako su prošlog vikenda osjetno manje zaradili nego inače na autoputevima i trajektima”, priča Tanja.

Primjera koji spontano stižu je mnogo – Tučepi, soba bez prozora sa dva kreveta 160 eura noć, garaža pretvorena u apartman koja košta kao dvokrevetna soba u bečkom hotelu sa četiri zvjezdice; Zaostrog, puste plaže, nema bh auta, pizza 60 kuna, sladoled 10 kuna, na Korčuli kugla sladoleda 10 kuna, a uz kuglu 1 kunu naplaćuju čašicu za sladoled, apartman za noć 90 kuna; čaša mineralne 15 kuna, hotelska soba 125 eura po osobi, dvije breskve 18 kuna, kafa isto toliko; cijene hrane u Makarskoj više za 20 posto nego prošle godine; fileti iz zamrzivača 115 kuna i to dva komada sa malo pomfrita; turist na plaži u Trpnju na Pelješcu plaćao ležaljku 25 kuna, ali kad je ležaljka ispod palme u hladovini cijena joj se “razmnožila” na nevjerovatnih 75 kuna…

Farbanje ružičastom bojom

“Moja majka je prošle godine iz Beograda sa prevozom i smještajem ljetovala u junu 10 dana u Grčkoj za 250 eura, uživala u izvrsnoj hrani i usluzi. Zbog čega se maltretirati u Hrvatskoj”, pita Prijedorčanin.

Istovremeno, aktuelna hrvatska vlast, posebice ministar turizma Gari Capelli i Hrvatska turistička zajednica nastoje julsku turističku entropiju bojiti ružičastim tonovima navodeći kako je prvih šest mjeseci u Hrvatsku došlo 6,9 miliona turista koji su donijeli 26,2 miliona noćenja, što je porast od 6 i 3 posto u odnosu na 2018. No, i ovu pozitivnu statistiku podliježu sumnji. Prema neslužbenim informacijama, u ovom trenutku oko 40 posto kapaciteta na Jadranu je prazno.

Capelli ne želi da djeluje zabrinuto pa sa viškom poštovanja govori o strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine i , ispostaviće se, iluzionističkom fantomskom planu od 14 milijardi eura prihoda od turizma, jer realni pokazatelji u 2019. dobacuju tek do 12 milijardi. Ipak, priznao je kako neke destinacije sigurno imaju manje turista jer nisu radili kvalitetno, ma šta pod tim mislio. Ministar se nije proslavio ni odbijanjem poređenja sa Turskom, koja Hrvatskoj ove sezone “krade” turiste, obrazloživši na opće zaprepaštenje u maniru bahatog gospara kako je “hrvatski turistički proizvod neusporedivo bolji i kvalitetniji i tu politiku od početka zastupamo uz rad na održivosti hrvatskog turizma”.

Načelnik korčulanske općine Smokvica Kuzma Tomašić ističe sarkastično kako ministar Capelli živi u nekoj paralelnoj državi i na primjeru ove općine navodi kako su poluprazni restorani, prazni trajekti i plaže, a u junu je zabilježeno između 5-7 posto manje posjeta.

“Kriva je državna turistička politika. Dok su konkurenti snižavali poreze i subvencijama pomagali turizam, mi smo imali pogrešne poteze, enormno povećanje PDV-a što je uništilo poslovanje. Kada je 2014. Stopa PDV-a umjesto sadašnje od 25 iznosila 13 posto, rastao je broj noćenja”, kaže Tomašić.

U Koordinaciji ugostitelja Hrvatske tvrde kako ugostiteljski promet neće pratiti eventualne poraste ukupnog turizma, što se dešava već treću godinu. Smanjenje PDV-a je neophodno, ističu, za ulaganja, zapošljavanja, povećanja plaća i konkurentnost, ali to je samo dio stimulativnih mjera.

Histerija cijena

Jedan drugi podatak otkriva moguće temelje histerije cijena u smještaju na dalmatinskoj obali. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić navodi kako je od 2016-2019. godine broj kreveta u komercijalnom smještaju porastao za čak 164.000. Naprosto je nemoguće u situaciji žestoke međunarodne konkurencije popuniti toliko kreveta. Čini se da su se novi vlasnici apartmana i soba u želji za što bržom zaradom i “otplatom” ulaganja, frustrirani i lokalnom konkurencijom bez imalo stida i realnog pokrića “razuzdali” cijenama smještaja. U skladu sa frustrirajućom situacijom pridružili su im se i stari vlasnici apartmana, svjesni kako su Grčka i Turska daleko povoljnije, ali vrijedi pokušati. Među tim “galebovima” apartmanske ponude ima i onih koji su svoje prostore obnovili posljednji put kad je umro Josip Broz i još uvijek u njima na zidovima punim paučine drže Vilerove goblene sa gastronomskim motivima u baroknim ramovima. Nažalost, u tom simultanom meču protiv bh turista, kao najpouzdanije i najbliže klijentele ima dosta pacerskih poteza i neprofesionalnog, čak ksenofobnog drila prema “bosančerosima” uz punu svijest kako se umjesto “za” bore “protiv” gosta ne libeći se pritom da mu “uzmu mjeru”.

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, svjestan da je pogrešnom politikom “zidanja” cijena, napravljen poremećaj na tržištu, ističe kako cijene moraju ići dole, pogotovo u privatnom smještaju gdje vlasnici malo čine da zadrže gosta.

“Turizam ne trpi improvizaciju, zna se šta ona donosi”, kaže Žgomba.

Strahovita konkurencija u regionu ove je godine šokirala hrvatske privatne iznajmljivače. Game over. Moglo bi se reći kako je ovogodišnja turistička regionalna “Igra prijestolja” završena. Turska niskim cijenama, dugoročno tržišno neopravdanim, pokušava supstituirati višegodišnji pad zbog političke krize. Egipat se takođe vraća u punoj snazi. Grčka je opet “otkrivena”. Hrvatska ima 630.000 kreveta u privatnom smještaju, 480.000 kreveta u vikendicama, 240.000 kreveta u kampovima i 170.000 hotelskih kreveta, prema podacima Hrvatske udruge turizma. No, Hrvatska nije više top destinacija, pa brojni apartmani zjape prazni u špici sezone. Cijene su i dalje bezobrazno visoke. A zna se da za cijene smještaja sigurno nije krivo more.

Izvor: Al Jazeera