POLEMIKA/ NEZIREVIĆ KONTRA TEGELETIJE Kolumna (ne)jasnih namjera

 

 

U izdanju Nezavisnih novina od 25.07.2019. godine, objavljena je kolumna pod naslovom „Napadi opasnih namjera“. Autor je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija. U kolumni iznosi iznosi sljedeće teze:

  • određeni političko-paraobavještajni centri moći iz Sarajeva imaju za primarni cilj uspostavljanje kontrole nad pravosuđem i njegovo stavljanje u funkciju ostvarivanja važnih političkih interesa;
  • ti centri potpomognuti su podrškom pojedinih predstavnika (organizacija i zemalja) međunarodne zajednice u BiH, koji su nedovoljno obaviješteni ili izmanipulisani netačnim informacijama o stanju u pravosuđu;
  • krajnji cilj tih centara moći je nasilno sprovođenje političkih koncepata putem pravosudnog aparata i stvaranje nelegitimne nasilne političke arhitekture u BiH, što bi proizvelo ozbiljan otpor i nepristajanje onih protiv kojih bi se primjenjivala nelegitimna pravosudna prinuda, te u krajnjem slučaju fizičke sukobe sa nepredvidivim posljedicama po BiH;
  • demokratski i dobronamjerni faktori u BiH i međunarodnoj zajednici moraju na vrijeme prepoznati i spriječiti ovakve napade opasnih namjera, maskirane u tobožnje unapređenje borbe protiv korupcije ili uticaja drugih zemalja.

Dakle, predsjednik VSTV BiH šalje alarmantnu poruku o ugroženosti  nezavisnosti pravosuđa. Nezavisnost je jedan od osnovnih elemenata pravne države, čije ostvarenje i zaštita ulazi u jedan od osnovnih zadataka VSTV BiH kao regulatora sudskog sistema. Najavljene su zavjereničke aktivnosti, a u najgorem scenariju, pretskazuju se fizički sukobi i neizvjesna sudbina države Bosne i Hercegovine.

Kao član VSTV BiH očekivao sam hitno zakazivanje vanredne sjednice VSTV BiH ili konferenciju za štampu Predsjedništva VSTV BiH. Kao građanin sam očekivao reakciju OHR-a, najviših domaćih predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, medija i organizacija civilnih društava. Uslijedila je šutnja! O razlogu se samo može nagađati. Da li se radi o nerazumijevanju značaja nezavisnosti pravosuđa u demokratskim društvima?

 

Nezavisnost pravosuđa nije prerogativ ili privilegija uspostavljena u interesu sudija, već u interesu vladavine prava i onih koji traže ili očekuju pravdu (Mišljenje Konstultativnog vijeća evropskih sudija br. 1)

Odluke zakonodavne ili izvršne vlasti kojima se uklanjaju osnovni mehanizmi za zaštitu nezavisnosti sudstva neprihvatljive su, posebno kada su prikrivene (Mišljenje Konstultativnog vijeća evropskih sudija br. 18). U istom Mišljenju se navodi da su neuravnotežene kritike koje sudskoj vlasti upučuju političari neodgovorne i da mogu uzrokovati ozbiljne probleme kojima se može ugroziti povjerenje javnosti u pravosuđe, a u ekstremnim slučajevima moglo bi dovesti do napada na ustavnu ravnotežu države.

Nesporno je da je svaka politička vlast koja ne djeluje u interesu građana potpuno svjesna opasnosti od nezavisnog, odgovornog i efikasnog sudskog sistema po vlastite pozicije i da želi ovladati ključnim polugama tog sistema. Pravosuđe jeste i može biti veoma opasno i moćno oružje za društvenu destrukciju ako njime upravljaju nosioci političke i ekonomske moći. Stoga je pravosuđe i dužno da zaštiti građane od samovoljne i nezakonite upotrebe političke moći. Pri tome se mora računati da je i ono podložno pokušajima podmićivanja, pritisaka, instrumentalizacije i drugim neprimjerenim uticajima.

Da li je razlog za šutnju neuvjerljivost dramatičnih upozorenja predsjednika VSTV BiH?

Kolega Tegeltija tvrdi da su, ne samo nezavisnost pravosuđa, već i mir i budućnost države u neposrednoj opasnosti od domaće i međunarodne zavjere koja je uveliko na djelu. Ovdje treba podsjetiti da je zavjera tajno udruživanje i djelovanje grupe ljudi sa ciljem ostvarivanja svojih interesa, koji su istovremeno štetni po neku drugu grupu ljudi. Predsjednik VSTV BiH, za sada, samu pretpostavku o takvom djelovanju predstavlja kao utvrđenu i nespornu činjenicu. Međutim, on ne pruža nijedan kredibilan dokaz za svoje tvrdnje, iako je mogao i bio dužan svaku od njih prezentovati na sastancima Vijeća za implementaciju mira, Visokom predstavniku za BiH te nadležnim domaćim institucijama.

Kolega Tegeltija uz sve to ne navodi o kojoj vrsti napada na nezavisnost pravosuđa se radi niti od kada oni traju. Ostavlja nam da nagađamo: da li se naprimjer radi o slučaju „Transkripti“ (navodi o prisluškivanju kolegica Tadić i Jukić), prijetnjama upućivanim putem telefona članovima Predsjedništva VSTV BiH, predsjedniku Suda BiH i nekim sudijama tog suda (još uvijek ne znamo ishod istrage), o napadima na Glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, od kojih su neki okarakterisani kao pokušaji atentata, o aferi „Potkivanje“, o eventualnim pokušajima montiranja sudskih postupaka, zahtjevu za parlamentarni nadzor nad radom VSTV BiH, izvještajima OSCE-a i USAID-a o procesuiranju predmeta ratnih zločina i predmeta korupcije i organizovanog kriminala, o saopštenjima nekih ambasada, OSCE-a, OHR-a i Delegacije Evropske Unije, o kritikama koje pravosuđu upućuju neki nosioci izvršne i zakonodavne vlasti, ili o protestima građana koje su podržali neki političari, a od određenih ambasada ocijenjeni kao legitiman način izražavanja nezadovoljstva u demokratskim društvima.

Autor takođe ne imenuje ni opasne političko-paraobavještajne centre moći (samo znamo da su iz Sarajeva) ni njihove međunarodne pomagače, niti imenuje domaće i međunarodne demokratske i dobronamjerne faktore koji tu opasnu zavjeru moraju da na vrijeme prepoznaju i spriječe.

Sve u svemu, na koji način su, po tvrdnji predsjednika VSTV BiH, zavedeni i izmanipulisani međunarodni pomagači domaćih zavjerenika? Netačnim informacijama o stanju u našem pravosuđu! Međutim, o stvarnom stanju u pravosuđu ni tekst ni kontekst ne sadrže niti jednu riječ. Nema ni potrebe. Dovoljno je pročitati nekoliko posljednjih godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku pravosuđa u Bosni i Hercegovini ili Mišljenje Evropske komisije od 29.05.2019. godine o zahtjevu naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji. Da li mi želimo da tvrdimo da je angažovanje sudije Pribea da sačini izvještaj o stanju u našem pravosuđu izraz zadovoljstva Evropske komisije stanjem u oblasti vladavine prava? Najzad, koje kriterije nudi kolega Tegeltija za razlikovanje tobožnje od stvarne borbe protiv korupcije?

Stoga, sve dok ne prezentuje kredibilne dokaze i argumente, osnovano se može sumnjati da se iza tvrdnji o zavjeri krije teorija zavjere. Šta je njen cilj? Onemogućavanje argumentovanog društvenog dijaloga, ozbiljnog problematiziranja stanja u pravosuđu i odlaganje provođenja neophodnih reformi.

Na kraju, vratimo se osnovnoj temi, nezavisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini, i šta nam o njoj govore spomenuti međunarodni izvještaji. U njima se naglašava da postoje indicije o postojanju političkog uticaja na pravosuđe u BiH, te da je jedan od indikatora tog uticaja odsustvo procesuiranja visokopozicioniranih dužnosnika za djela korupcije i organizovanog kriminala. Ističe se da je korupcija raširena i da svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što iznimno utiče na svakodnevni život građana, da tužioci nisu dovoljno proaktivni te da su finansijske istrage i zapljena imovine uglavnom neefikasni. Naglašava se hitna potreba depolitizacije pravosuđa, jačanje njegove nezavisnosti i ustavno pozicioniranje VSTV BiH kao garanta nezavisnosti sudskog sistema.

Mora se priznati i da je samo VSTV BiH upozoravano da nekim svojim odlukama daje povoda za zaključak o vlastitoj podložnosti političkim uticajima. Međunarodni zvaničnici su otvoreno izražavali duboku zabrinutost za sudski sistem, ističući pri tome zabrinjavajuće djelovanje članova VSTV BiH prilikom usvajanja Zaključaka o ispitivanju ratne prošlosti sudija i tužilaca. U intervjuu za Dnevni avaz od 11.12.2017. godine ambasador Kraljevine Holandije je izričito izjavio da su Zaključci VSTV BiH od 26.10.2017. godine direktna manifestacija političkog uticaja na VSTV BiH.

Sudski sistem može biti kontrolisan i zloupotrijebljen i od uskog broja sudija i tužilaca na moćnim pozicijama, koji ne moraju služiti samo promociji političkih interesa, već i promociji vlastitih i grupnih interesa. Takva kontrola i zloupotreba sistema, i to su klasična mjesta, može se vršiti putem ocijenjivanja, imenovanja, napredovanja ili disciplinovanja neposlušnih sudija i tužilaca.

Da bi se izborio sa neprimjerenim uticajima bilo koje vrste te otklonio svaku sumnju u političku ovisnost sudskog sistema, VSTV BiH mora, između ostalog, razumjeti da je odgovornost sastavni element koncepta nezavisnosti sudskog sistema, te nedostatak kulture odgovornosti otkloniti prvo u svojim redovima, a nakon toga u cijelom sudskom sistemu.

VSTV BiH je osnovano kao samostalno i nezavisno tijelo koje nije podređeno ni jednom drugom državnom organu. Postojeća samostalnost i nezavisnost VSTV-u BiH nameće visoke obaveze i odgovornosti. Moramo prihvatiti da postoje određeni ozbiljni razlozi za nezadovoljstvo radom VSTV BiH, ali i pravosuđa u cjelini. Samo samokritičan stav o sebi i svome radu može VSTV BiH učiniti vjerodostojnim u zahtjevima za očuvanje sadašnjeg nivoa nezavisnosti i samostalnosti.

Kao i druge dvije državne vlasti, i sudska vlast se mora opredijeliti između volje za moć i volje za reformom.

 

Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda FBiH

30.07.2019. godine