Vildana Alibabić: Priča o Univerzitetu u Bihaću (II dio) – Toma Sojer i njegove avanture, život je dobar!
Prvi dio priče o Univerzitetu u Bihaću govorio je o jednom od najznačajnijih problema ove visokoškolske ustanove, o ”prelasku” potrošenih političkih kadrova na UNBI, zbog čega sepraktično od početka, na politički način ”većinom i rukama” odlučivalo o svemu.
Sada je odličan trenutak da objavim nastavak priče o našem Tomi, velikom istraživaču i čovjeku prepunom avantura.Sutra na Skupštinu dolazi prijedlog Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti (NIR), pa bi stvarno trebali malo razmisliti, jer Toma uvijek ima plan, a ima i nova prijateljstva, u sadašnjoj skupštinskoj većini.Toma je inteligentan, neobuzdan, on se snalazi u svakoj situaciji i za njega ništa nije nemoguće. Tako, prateći njegove avanture, valja biti promućuran da se Toma shvati.
U toku je i imenovanje novog Upravnog odbora Univerziteta , troje imenuje Senat, troje daje SDP, troje ASDA, a o tome ovisi da li će Toma ostati ili otići. Hoće li ova skupštinska većina zadržati Tomu i njegovu družinu, najvjerovatnije hoće jer je Rebeka uplela svoje prste u igru.Igru vodi onaj ko ima šest ruku, a Rebeka je do sada odlično poslagala stvari.
Naravno, kao i uvijek ja moram razvući svoju priču, pa eto izvinite, čitajte ako vas zanima. Ako vas ne zanima, okrenite se i nastavite svojim životom.
O čemu se zapravo radi? Mogu li sadašnji kadrovi Univerziteta zaustaviti proces laganog nestajanja?Može li se Univerzitet u Bihaću profilirati kao: ”mjesto kritičkog konfrontiranja sa stvarnošću, te projiciranja scenarija budućnosti i konkretnijih rješenja zapojedine aktuelne probleme” (Jurić, 2017)?, što bi mu trebala biti uloga. Treba vjerovati da može, ali se mora riješiti balasta, a šansu pružiti kvaliteti i izvrsnosti naučnika/nastavnika u pojedinimstrukama i disciplinama. To je jedini mogući pozitivni scenario.
Kako se zapravo postaje”izvrstan” ili”kvalitetan” u akademskoj zajednici?. To je proces koji većina pojedinaca na UNBI nije prošla kako treba, već su tamo došli na razne načine, i ono što je još važnije, od takvih se pojedinaca teško mogu očekivati ”konkretnija rješenja za pojedine aktuelne probleme”.
Po pisanim i nepisanim (akademskim) zakonima, prvo,takva osoba mora biti odana moralnim i etičkim principima, a potom imati afinitet prema nauci, jer univerziteti su naučno-istraživačke i obrazovne institucije.
Drugo,takva osoba mora proći težak put od asistenta do redovnog profesora koji”po zakonu” traje 20 godina: asistent,viši asistent,docent,vanredni, pa redovni profesor. Za svaki ovaj korak napredovanja postoje uvjeti koji se precizno definirajupravilnikom o izborima u zvanje. Dosta univerziteta ima i tzv. scientometrijsko praćenje gdje se ”boduje” svaki rad i postavljaju minimalni uvjeti za napredovanje. UNBI je tek nakon 23 godine izradio ovaj pravilnik!? Zašto?
Tada se ne bi moglo manipulirati, sve bi se jasno znalo i bio bi redovni profesor onaj ko je ispunio uvjete, a ne onaj ko je ”bliže Tomi”.
Kako procijeniti vrijednost nečijeg naučnog rada, pitanje je na koje je odgovor jako kompleksan. Naučni rad se manifestira kroz objavljivanje naučnih i stručnih radova u časopisima,knjiga, radova u zbornicima sa naučnih skupova, odnosno niza drugih aktivnosti (diplomski, magistarski i doktorski radovi, projekti, studije, patenti, nove metode…).
Danas, kao i u svim drugim područjima života, postoji način praćenja vrijednosti nečijeg rada. Za istraživačku i akademsku zajednicu to se prati kroz različite baze podataka, a pokazatelji uspjeha su citiranost i vrijednost h-indeksa, između ostalog. Te baze ”pokupe” sa interneta sve što jedan naučnik objavi i prikažu broj radova u ”priznatim publikacijama”, prikažu citiranost (ukoliko ste citirani, znači da je vaš rad nekome interesantan, pa vas citira), te ”preračunaju” vrijednost rada u h-indeks. U bazi se morate registrirati, i možete unijeti sve radove koje imate, ali baza ”prepozna” samo ”priznatu publikaciju”. Na stranici ANUBIH mogu se naći liste relevantnih baza još od 2006. Njihova svrha je usporedba naučnika i institucija, i one imaju kvantitativni pristup, ne kvalitativni. Kvalitativni pristup procjene naučnog rada je subjektivan.
Mi iz bihaćke akademske zajednice se možemo ”vidjeti” preko ResearchGate (https://www.researchgate.net/) ili guglove baze Google Scholar (https://scholar.google.com/). Pristup je slobodan i svi mogu provjeriti naše pokazatelje.
Objaviti rad u ovim priznatim publikacijama nije jednostavno i košta. Obično je to višegodišnji istraživački rad. Sam proces publiciranja traje nekada i po godinu dana. U Sarajevu, Zagrebu, ne možete ni doktorirati dok ne objavite takav rad.Vjerujte, to je jako puno truda i rada.
Gdje smo mi iz bihaćke akademske zajednice kada je nauka u pitanju, uvjeriće vas tabela gdje se uspoređuje h-indeks po tri redovna profesora iz Zagreba, Sarajeva, Tuzle i Bihaća.Samo jedna naučnica iz Hrvatske ima veći indeks od sva tri primjera iz Sarajeva, i iz Tuzle, a samo jedna osoba iz Sarajeva ima veći h-indeks od sva tri primjera iz Bihaća.Ovdje se postavlja i pitanje kako je moguće da osoba dođe do izbora redovnog profesora sa h-indeksom jedan i sa samo objavljenih 6 radova, a po zakonu trebao bi ih imati minimalno 16.
| Univerzitet | Broj radova | h-indeks | broj citata |
| Sarajevo,
3 primjera |
60 | 5 | 169 |
| 77 | 5 | 112 | |
| 230 | 7 | 291 | |
| Zagreb,
3 primjera |
251 | 23 | 2103 |
| 94 | 13 | 431 | |
| 245 | 20 | 1288 | |
| Tuzla,
3 primjera |
542 | 15 | 808 |
| 38 | 3 | 37 | |
| 26 | 4 | 172 | |
| Bihać,
3 primjera |
101 | 1 | 5 |
| 13 | 1 | 3 | |
| 6 | 1 | 4 |
Ipak, ne smije se reći da bihaćka akademska zajednica nema izvrsnih pojedinaca, radi se o tome da su pojedinci manipulirali procesima i došli do nominala bez da su ih zaslužili.Prema skolaru, najjači h-indeks na UNBI je 11, sa508 citata, to je prof.dr. Isak Karabegović.
Eh sad u čemu je problem sa zakonom koji dolazi na Skupštinu. Treba taj zakon, ali ne ovakav ine sa ovim ljudima koji trenutno upravljaju Univerzitetom!
Jedan od argumenata zašto ne, je i priča o tzv. austrijskom kreditu. Skupština je kroz taj kredit osigurala 10 miliona maraka za kupovinu najsuvremenije opreme koja nakon 5 godina nije stavljena u funkciju, nije stavljena ni u funkciju razvoja naučno-istraživačkog rada, a da ne pričam o finansijskim efektima koje bi sposoban menadžment iz ovako skupe i kvalitetne opreme zaradio. Postojeći Zakon i Statut u članu 36 su i ranije omogućavali sve to. Vlada vraća kredit, oprema propada ili se prodaje zbog sudskih naplata, a sada ako i hoćete da je pokrenete, treba uraditi kompletan servis i platiti ga, naravno. To je najskuplja igračka koju je Skupština USK kupila Univerzitetu, a ona stoji u izlogu. Sada im još treba ovaj Zakon o NIR i novi Upravni odbor koji su pripremili i mogu spustiti zavjesu.
Zar stvarno mislite da će ”oni” sada nakon 20 i više godina rada, odjednom postati veliki istraživači i svojim naučnim radom doprinijeti da Univerzitet u Bihaću postane ”mjesto kritičkog konfrontiranja sa stvarnošću….”.
Ma ne budite smješni, to je samo Tomin plan kako da se ”uhljebi” nakon što više ne bude studenata. Zakon predviđa otvaranje instituta, a već se zna ko bi trebao biti ”direktor”. Institut bi bio njihova kuća spasa, jer očigledno je da su pojedine fakultete doveli do gašenja. Usvoji Zakon o NIR, izdvoji 0,2 posto iz budžeta za naučno-istraživački rad, imenuj direktora, poddirektorčiće,dodaj 10, 20 posto na plaću na te pozicije i idemo dalje.
Skoro 50 posto teksta Zakona bavi se samo izborom direktora, članova Senata iz instituta, itd itd., i osiguravanjem vječne većine na Univerzitetu.Umjesto da se kroz ovaj Zakon omogući pristup naučnim bazama sa visoko kvalitetnim časopisima, podrška mladim i nadarenim istraživačima, da se omogući dobra konekcija sa privredom, da nauka bude korisna i temelj razvoja USK. Jednostavno rečeno da nauka ne postoji sama zbog sebe nego da njeni rezultati budu od koristi društvenoj zajednici.
Naučno-istraživački rad čini 50 posto naše norme, činio je oduvijek, znači postavlja se pitanje šta rade mnoge moje kolege 50 posto vremena na poslu? Da li je jasno kako se Toma dobro snašao, a tek Haklberi Fin? Gospodski održiš par sati predavanja, sve drugo lagano, beneficije ”uvaženog profesora”, još kad si ”u vrhu”, par hiljadarki svaki mjesec, pristup projektima, proglasiš djete studentom generacije, zaposliš ga, pa snahu, pa malo udovoljiš političarima, pa nekoga ”njihovog gurneš”. Sad valja osnovati institute pa idemo dalje. Toma Sojer i njegove avanture, život je dobar, zar ne! A sve to preko leđa ovog naroda i budžeta.
Još nešto na kraju, primijetila sam, nakon što sam objavila prvi članak o političkom utjecaju na Univerzitet, da me osuđuju neki članovi akademske zajednice. Kažu da ”pljujem na instituciju koja me hrani” ili da treba ”ugasiti nas” koji javno govorimo. Čak i da je to tako, ja njih pitam, da li će odbijanjem da se govori o neetičnim pojavama ili ”zabijanjem glave u pijesak” prestati na našem Univerzitetu kriminal, korupcija, plagijarizam, nepotizam, klijentelizam, sukob interesa, tezgarenje, i drugi oblici neetičkog ponašanja.
Suštinski, ovo slab kvalitet odabranih kadrova za Univerzitet je drugi najveći problem našeg Univerziteta.
Ako mi ne vjerujete, pogledajte i ovu drugu tabelu koja prikazuje citiranost članova menadžmenta koji su prijavljeni u bazi, uz napomenu da neki i kad bi se prijavili, porednjih stavite slobodno nulu. Oni bi trebali biti nositelji razvoja naučno-istraživačkog rada. Nema šanse. Sramota!!!
Rang lista nastavnika Univerziteta u Bihaću po broju citiranja njihovih naučnih radova, prema skolaru na dan 8.12.2020.
| Funkcija i zvanje | Ime i prezime | Broj citata |
| Rektor | Fadil Islamović | 20 |
| Prorektorica za finansije | Jasmina Ibrahimpašić | – |
| Prorektorica za NIR | Amela Čolić | – |
| Prorektor za nastavu | nepoznat | / |
| Dekan Biotehnički | Husein Vilić | 3 |
| Dekan Ekonomski | Mirela Kljajić-Dervić | – |
| Dekan FZS | Ekrem Pehlić | 37 |
| Dekan Islamski ped. | Hajrudin Hodžić | 6 |
| Dekan Pedagoški | Vildana Pečenković | – |
| Dekan Pravni | Suad Hamzabegović | – |
| Dekan Tehnički | Atif Hodžić | 6 |
| Prodekan NIR Biotehnički | Emir Mujić | 3 |
| Prodekan NIR Ekonomski | nepoznat | / |
| Prodekan NIR FZS | Jasmin Toromanović | 2 |
| Prodekan NIR Islamski ped. | nepoznat | / |
| Prodekan NIR Pedagoški | Zrinka Ćoralić | 44 |
| Prodekan NIR Pravni | nepoznat | – |
| Prodekan NIR Tehnički | Fatka Kulenović | 2 |
|
Rang lista 10 najcitiranijih nastavnika (prijavljenih u bazi) |
||
| Isak Karabegović | Tehnički | 508 |
| Vildana Alibabić | Biotehnički | 279 |
| Edina Karabegović | Tehnički | 168 |
| Ermin Husak | Tehnički | 155 |
| Edina Šertović | Biotehnički | 137 |
| Bahrudin Hrnjica | Tehnički | 121 |
| Genc Trnavci | Pravni | 99 |
| Nijaz Skender | Pedagoški | 74 |
| Azra Skender | Biotehnički | 73 |
| Huska Jukić | FZS | 71 |
