RUKOPIS O LAKIJU Od sutra čitajte knjigu “Asim Kamber, salto morale” (Obdukcija političkog leša”

 

Piše: Midhat Dedić

 

Sutra izlazi iz štampe moja knjiga “Asim Kamber, salto morale” (Obdukcija političkog leša).
Iako sam u proteklih dvije decenije napisao debele ponjave tekstova o javno-političkom fenomenu i obliku života koji se u matičnim knjigama vodi kao Asim Kamber, taj novinarski rasuti teret o njemu i bez ukoričavanja u jedan rukopis, odavno je
u „narodnom umu“ koji jasno razaznaje dobro od lošeg stvorio pouzdanu sliku o “ vrijednosnom sistemu“ ovog funkcionera SDA kao alatkom za „uspjeh“ u životu i bilansima njegove „vladavine”.
Ta “narodna” saznanja opečatio sam ovim nesavršenim rukopisom na 360 stranica.
U njemu su u prvom dijelu su raniji tekstualni pabirci, kratke analize i novinarske anamneze ovog nesretnog vođe i “svilenog autokrate”, a u drugom , obimnijem dijelu, tekstovi objavljeni na portalu normala.ba u kome sam pokušao prokazati, demaskirati i raskrinkati način vladanja masama i uz to rehabilitirati kritičku misao kao neotuđivi dio demokratije.
Autor knjige i glavni lik u njoj su sugrađani. Autor je novinar „cijeli život“ koji se u bh tranzicijskim uslovima prehranjuje od ovog zanata. “Junak” knjige je političar koji punim kapacitetima koruptivnog sistema BiH živi na državnim budžetima od 1996. godine do danas i bahato pokazuje i dalje odsustvo svake želje da na tom putu stane.
Zahvaljujem se prijateljima na pomoći u štampanju knjige, mojim recenzentima i svima koji su me podržavali i još to čine. Posebno ću biti zahvalan svima onima koji slobodu razumiju kao priliku da misle svojom glavom, kao što ja pokušavam u ovom “grješnom” djelcetu.
” Ne znam koliko će Dedićeva knjiga biti čitana s obzirom na prezasićenost javnosti o nedjelima i kriminalnim rabotama političkih moćnika, ali to ne treba da brine autora. Jako je važno da je on kao novinar „slijedio svoj instikt“ i unutarnji zov da ispriča priču koja može dati odgovore na trgično teška pitanja o uzrocima politčkih prilika i nedaća koje su zadesile Bosansku krajinu, a prije svega sam Sanski Most. Iznad svega knjiga o Kamberu je bila sudbinski nužna zbog principa „lica i naličja“ naše skorašnje historije. Baš tako, kako je general Mehmed Alagić lice naše svijetle povijesti, Kamber je naličje njenog tamnog sijela . Kako je general Alagić heroj, tako je Kamber antiheroj itd.
Meni kao autoru knjige „Rat u Srednjoj Bosni – memoari generala Mehmeda Alagića“, posebno imponira da se našao jedan kolega koji će portretirati Kambera zbog toga što je ovaj dao sve od sebe da kriminalizira lik i djelo generala Alagića kad je likovao i zaprijetio da će ga „strpati u zatvor“.
Zato, ono što nije uspjela uraditi jedna generacija pisaca i publicista od Zilhada Ključanina, Hazima Akmadžića, Alimra Zalihića, Rize Džafića itd., koji su se osvrtali na Kamberov katilski poduhvat da sroza harizmu jednog od najvećih sinova kojeg je rodila ponosna Krajiška, o kojoj je Skender Kulenović ispjevao najljepšu poemu „Na prvi put sam ti izišao, majko“, učinio je Dedić. U to ime sam mu zahvalan.” ( Nedžad Latić)
“Knjiga želi predstaviti koliko daleko čovjeka vlast može odvesti, koliko izobličiti i deformisati njegov karakter, da postaje izvor zaraze i bolesti, i da sve sa čime dođe u dodir i blizinu, postaje korozivno, hrđavo i kužno. Kao izokrenuta verzija frigijskog kralja Mide koji je, kaže mit, kažnjen prokletstvom da pozlati sve što dotakne, ali konačnica je ista – na štetu ljudi, kao i na vlastitu…
„Mrtav je ovo grad, samo vi to ne vidite“, uzviknuće u jednom momentu autor, kao najbolniju istinu o gradu, kojeg je „kamberovština“ ubila još davno. Sama sam tu istinu svakodnevno osjećala godinama prije odlaska iz njega. Sanski Most je najvoljeniji ostavljeni grad na svijetu. I sa takvom istinom žive svi Sanjani, i oni rasuti po svijetu, i oni što svjedoče dane i noći u zlatnoj dolini…” (Aiša Hadžiahmetović)